Hrvatska verzijaEnglish version

Jeste li znali...

Staklana

1764.g. je u Trakošćanu proradila staklana koju je osnovao Ivan VIII. Drašković. Uz jednog majstora staklara, radilo je šest naučnika i jedan pomoćnik. Staklana je proizvodila obične, zelene, staklene čaše, koje su trgovci prodavali po Hrvatskoj i obližnjoj Štajerskoj. No, zbog čestih poplava nakon obilnih kiša, staklana prestaje s radom između 1773. i 1774.g.

Tvornica sukna

1770.g. je Ivan VIII. Drašković osnovao tvornicu sukna u kojoj su kmetovi izrađivali sukno za kapute zvano "darovec" ili aba, a koje su trgovci prodavali po okolnim manjim i većim mjestima, sve do Varaždina. Međutim, uvoz jeftinijeg sukna iz Češke i Moravske gasi proizvodnju u Trakošćanu.
 

Pilana

1770.g. je u Trakošćanu proradila pilana u kojoj su pilili drvo iz obližnjih šuma za potrebe feudalaca, a manje količine prodavali su i u bližu okolicu. U pilani su radili kmetovi, a rukovodio je vlastelinski činovnik. Godina prestanka rada nije poznata. 

Fotografija

Trakošćan je kolijevka fotografije u Hrvatskoj. Naime, grof Juraj VI. Drašković prvi je poznati foto-amater u Hrvatskoj, tek desetak godina nakon izuma fotografije (1839.g.). Snimao je portrete, reprodukcije umjetničkih djela i ambijentirane grupne portrete. Njegov nećak, grof Karlo Dragutin Drašković (1873.-1900.) već je u 21. godini član jednog od najelitnijih i najuglednijih foto-klubova u Europi - bečkog Wiener Camera Cluba i jedan je od prvih umjetničkih fotografa u Hrvatskoj.

Turizam

Trakošćan je kolijevka kontinentalnog turizma u Hrvatskoj. Danas sa sigurnošću možemo tvrditi, da je grof Juraj VI. Drašković, već i prije početka same obnove dvorca imao razrađen projekt za njegovo turističko korištenje. Jednim od prvih restauratorskih zahvata u Hrvatskoj, koji je s pripremama i završnim radovima trajao od 1840.-1862.g, Juraj VI. Drašković je na ruševinama stare trakošćanske utvrde podigao raskošni neogotički ljetnikovac i oko dvorca engleski, romantičarski tip perivoja. U prilog tvrdnji da je dvorac bio korišten u turističke svrhe govore natpisi Dragutina Jambrečaka u "Viencu" br.19 iz 1871.g. i u "Viencu" br.10 iz 1874.g. u kojima spominje "crvenu knjigu pohodnicu" (knjigu posjetitelja), koja nije sačuvana. Drugu sačuvanu knjigu posjetitelja od 1895.-1922.g. u napisu u "Prosvjeti" br.12 iz 1895.g. spominje Emilije Laszowsky koji piše da je veliki dio dvorca uređen za primanje posjetitelja. O Trakošćanu kao vrlo posjećenom turističkom odredištu govori i napis Žarka Harambašića u "Jutarnjem listu" br.8178 od 4.XI 1934.g. pod naslovom "600 godišnjica grada Trakošćana (1334.-1934.)
 

Seljačka buna

U bednjanskom kraju (Višnjici, Cvetlinu, Trakošćanu i Bednji) su zbog vrlo teškog života, a pogotovo nakon isticanja mađarskih natpisa i grbova na javnim objektima, od 3.-8.09.1883.g. trajali veliki seljački nemiri, koji su kulminirali u Bednji 4.09.1883.g. kad su husari protiv razjarenih seljaka upotrijebili vatreno oružje i ustrijelili trojicu, a jednog teže ranili. Po broju sudionika (4000 seljaka) seljački nemiri u bednjanskom kraju nalaze se odmah iza seljačke bune u stubičkom kraju, na čelu s Matijom Gubcem.
 

Razglednica

Prva razglednica s motivom dvorca Trakošćan, poslana je iz Poštanskog ureda Lepoglava 29.08.1899.g.
 

Poštanska marka

Prva poštanska marka s motivom dvorca i jezera Trakošćan, izdana je 28.03.1943.g. u apoenu od 3,5 Kn i u nakladi od 16 milijuna primjeraka. Druga poštanska marka s motivom dvorca i jezera izdana je 25.06.1994.g. u apoenu od 4 Kn i u nakladi od 5,8 milijuna primjeraka.

 

 

 
19.02.2017.  u 07  sati
0,4°C

>> Opširnije na www.bednja.hr
 
 
 
© 2010. TZ Trakoscan - Bednja. Sva prava pridrzana. Oblikovanje: Bambi Bold   Razvoj i programiranje: X-media